Šestogodišnje dijete u pravilu je spremno na nove avanture, borac je za svoja prava i branitelj svog vlasništva. Karakteristika ovog razdoblja je i nerealna slika o sebi. Dijete misli da može puno toga, stavlja pred sebe teške zadatke, koje najčešće i ne može ostvariti. Veliku ulogu zauzimaju prijatelji i drugi vršnjaci, te počinje formirati sliku o sebi na temelju usporedba s njima. Spoznajni i motorički razvoj je vrlo napredovao. Djeca mogu isplanirati čime će se baviti i tu aktivnost provesti do kraja. Djetetova samokontrola postiže vrhunac, te dijete svoje ponašanje počinje regulirati „unutarnjim“ uputama. Pred polazak u školu, dijete ulazi u fazu mirovanja, kada sa strane voli promatrati sve što se oko njega događa, te iako prigovara, rijeđe će glasno tražiti svoja prava.

Značajke razvoja djeteta od 6 do 7 godine

Tjelesni razvoj

• Balansira na suženoj površini s dodatnim zadacima (npr. nosi loptu)
• Skače u dalj 1 metar
• Baca loptu jednom rukom i uspješno može pogoditi cilj udaljen 1,5 m
• Precrtava po modelu romb
• Može naštampati svoje ime

Spoznajni razvoj

• Hotimična pažnja djeteta traje 10 do 15 min.
• Definira pojmove prema višem rodnom pojmu, npr. jabuka je: “Voće”
• Uočava uzročne veze menu predmetima i pojavama (npr. oblaci- kiša)
• Imenuje i razlikuje krug, kvadrat i trokut
• Sigurno razlikuje i imenuje boje i nijanse
• Imenuje i mjeri veličine i količine te ih usporenuje: veće-manje-jednako; duže-kraćejednako; deblje-tanje; isto-različito
• Razlikuje lijevo-desno i na drugima, u prostoru,a ne samo prema sebi
• Pravilno koristi jučer-danas-sutra
• Potpuno usvaja nazive godišnjih doba
• Uz pokazivanje broji do 10-13, meh. do 30
• Povezujući stvari koje treba zapamtiti s nekom slikom ili pričom

Govorni razvoj

• Artikulira sve glasove (zbog ispadanja prednjih zubi,moguće su blage “nečistoće”u izgovoru: s, z, c, š, ž, č, ć, dž, i n)
• Ima dobru sposobnost raščlambe riječi na glasove (glasovna analiza)
• Ima dobru sposobnost spajanja glasova u riječi (glasovna sinteza)
• Bez poteškoća može priopćiti svoje misli, potrebe, osjećaje, te prepričati neki događaj

Socijalno – emocionalni razvoj

• Ima strah od mraka, tavana, podruma, sjena, duhova, vještica, špijuna, ljudi koji se skrivaju u ormaru, pod krevetom
• Bijes se češće izražava verbalnom agresijom (ruganje, izazivanje, svananje, vrijenanje)
• Pri opisivanju sebe, naglasak na: ponašanju, sposobnostima, usporedbi s drugima, emocijama
• Uviđa negativan učinak nekontroliranog emocionalnog reagiranja
• Djetetu su vršnjaci osnovni kriterij za usporenivanje i vrednovanje (prihvaćanje ili neprihvaćanje)
• Sposoban je isplanirati, predvidjeti tijek aktivnosti  I provesti je do kraja
• Konflikti medu vršnjacima su česti ali kratkotrajni, dijete je spremno dogovoriti se
• Pravednost kao načelo podjele nagrade (tko se više trudio)

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija?

Omogućivanje inicijative i uspješnosti djeteta. Kako bi se što više potakla samostalnost i razvitak realne slike o sebi, dobro je djetetu ostaviti mogućnost da samo bira aktivnosti kojima se želi baviti i u kojoj mjeri. Ono što je važno jest, tražiti od djeteta da svoje planiranje provede do kraja, t j. da ne odustaje, nego da napravi sve što je prethodno i reklo. Na taj način ih se uči i odgovornosti, ali i da nađu realnu mjeru u onome što mogu i žele. Djeca ove dobi dobro prepoznaju i verbaliziraju vlastite potrebe i želje, te je stoga poželjno da se potiče vođenje brige i o tuđim. Ovo razdoblje obilježava nerealna slika o sebi pa je dobro da dijete sudjeluje u različitim aktivnostima gdje postiže dobar i manje dobar uspjeh, kako bi dobilo potpunu sliku o sebi. U aktivnostima treba poticati da daju samoprocjenu učinka i truda (npr. „Što ti misliš, da li je to dobro?“).

Poticanje intelektualnog razvoja. Usavršavanjem govora i komunikacijskih vještina, djeca pokazuju veliki interes za stjecanjem novog znanja. Potrebno je omogućiti im što više istraživačkih aktivnosti i eksperimentiranja uz verbalna objašnjenja i pitanja, kako bi  uočavala odnose među stvarima i pojavama. Ovo razdoblje je obilježeno i razvojem pažnje i pamćenja. Djecu je potrebno motivirati zanimljivim aktivnostima koje će ih učiti usmjeravanju i zadržavanju pažnje, a razgovori o doživljenim iskustvima potaknuti će razvitak pamćenja. S djecom je potrebno pričati o pažnji i pamćenju kako bi ih se poučilo kako si sami mogu pomoći.

Literatura: Starc, B. I sur. (2004): Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi