Ovo razdoblje ponekad zna biti zabrinjavajuće za roditelje jer djeca prolaze kroz prilično burnu fazu. Često se ponašaju onako kako roditelji ne žele (udaraju, bacaju, razbijaju, imaju ispade bjesa, koriste proste riječi), a na zahtjeve odraslih često reagiraju prkosno i drsko. Također prelaze i granicu u maštanju pa izmišljaju priče, događaje, druže se s izmišljenim prijateljima. Kod djeteta se nastavlja potreba za samostalnošću, ali u novom obliku kao potreba za preuzimanje inicijative. Dijete postaje sve kompetentnije, može napraviti ono što je zamislilo, ustrajno je u započetom, zanimaju ga stvari koje potiču stvaranje i provjeravanje novih zaključaka, pokazuje sposobnosti za određene aktivnosti.

Značajke razvoja djeteta od 4 do 5 godine

Tjelesni razvoj

• Usavršilo je pokrete kretanja i motoričke vještine (skakanje, puzanje, penjanje,hvatanje i bacanje lopte, vožnja trocikla, ...)
• Pravilno drži olovku i crta čovjeka sa svim djelovima tijela
• Reže škarama
• Gradi građevine od kocaka
• Samostalno je u brizi za sebe (oblačenje, nalijevanje vode iz vrča, jedenje, ...)

Spoznajni razvoj

• Radoznalo je za okolinu i aktivno je isprobava, istražuje opipavanjem, sastavljanjem, mirisanjem, promatranjem, slušanjem, …
• Usmjerava i zadržava pažnju na ono što ga zanima
• Uočava zajednička svojstva predmeta
• Poznaje osnovne boje
• Razlikuje neke prostorne i vremenske odnose (naprijed, nazad, jutro, podne, večer, …)
• Broji uz pokazivanje 4, 5 predmeta
• Uočava probleme i pokušava ih riješiti

Govorni razvoj

• Ponekad još ne izgovara čisto sve glasove
• Pokazuje interes za riječi, čitanje,...
• Povezano priča o događajima

Socijalno – emocionalni razvoj

Ima burne emocionalne reakcije (pogotovo ljutnje)
Javljaju se strahovi od mraka, samoće, imaginarnih bića
Opisuje sebe i druge te se ponaša u skladu sa spolnim identitetom
Pokazuje inicijativu u planiranju akcija
Poštuje pravila, ali im pristupa kruto
U igri se pretvara u mnoge likove

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija?

Osiguravanje razvoja inicijative. Na početku je bilo spomenuto da dijete želi biti neovisno i da pokazuje inicijtivu. Važno je da tu njegovu inicijativu i podržite. Uključite dijete u donošenje odluka o tome kako ćete provesti vrijeme, izboru aktivnosti, dajte mu izbora u oblačenju, odabiru priča i drugog. Podržite inicijativu u eksperimentiranju i istraživanju (uz poduzimanje mjere opreza). Ovakva vaša podrška utjecat će na razvijanje pozitivne slike o sebi kod djeteta, jačanja samopouzdnja. Dijete će ujedno učiti koje su njegove granice i da za svoje postupke preuzima odgovornost.

Omogućiti razvoj vlastite kompetentnosti. U svemu što dijete poduzima bitno je omogućiti mu da doživi uspjeh. To ćete postići tako da istaknete uložen napor djeteta i pohvalu, a da pritom naglasite „unutarnji osjećaj uspjeha“ (npr. „Vidim da si se mnogo potrudio da složiš na mjesto hlače i majcu, bravo! Što ti misliš je li to dobro“ ili „Jesi li zadovoljan?“). Djeca se u ovoj dobi počinju uspoređivati s drugom djecom,  doživljvaju uspjeh i neuspjeh. Kako bi stvorili visoko samopoštovanje i samopouzdanje bitno je da se dijete nađe u više situcija u kojima je uspješno. Pri tome se pod uspjehom  podrazumijeva uspješnost u odnosu na sebe, a ne drugu djecu.

Omogućiti aktivnu upotrebu govora. Podržavajte kod svog djeteta pravilno izražavanje misli, osjećaja, mišljenja, pitanja. Ako se pojave nepravilnosti u govoru, ne ispravljajte dijete već mu budite ispravan govorni model. Pjevajte pjesmice, učite brojalice i zagonetke, čitajte i prepričavajte priče. U komunikaciji rječnik prilgodite djetetu, ne koristite suviše teške „riječi odraslih“  već polako uvodite nove riječi. Također, sadržaj o kojem pričate s djecom neka bude prilgođen dječjem uzrastu i onda kada je dijete napredno i zahtijeva „teže“ teme.

Osigurati razvoj kontrole emocija i samoregulaciju. Pomozite mu da prepozna svoje emocije i da ih verbalno izrazi, ali da za njihovo izražavanje nađe pikladan način (npr. „Vidim da si tužan. Hoćeš mi reći ili nacrtati što te rastužilo, možda ti to pomogne?“). Razgovarajte s djetetom kada je mirno koja je granica između prihvatljivog i neprihvatljivog izržavanja osjećaja na njemu razumljiv način. U ovoj dobi dijete je impulzivno te mu stoga pokušajte stvoriti naviku da zastane kada je ljuto i da procjeni da li je prikladno to što želi napraviti.

Poticati kreativnost i maštovitost. Pomognite djetetu da izmišlja igre, priče, različite varijante događaja (npr. „Što bi bilo kad...?“, „Čemu nam sve može poslužiti...?“). Važno je pri tome pomoći mu u određivanju granice između stvarnosti i mašte (npr. „Keksiće još možeš pojesti kao pas, a onda sjedni za stol i jedi ručak kao Marko.“).

Omogućiti intelektualni razvoj. Neka se dijete igra „konkretnim“ materijalom (zrnca, kamenčići, plodovi, kockice, štapići, voda,...) za pravljenje hrpica, redanje, razvrstavanje, slaganje, kako bi  učili pojam broja, količine, relacije veći-manji, kraći-duži. Također potičite predčitalčke sposobnosti kroz čitanje priča, objašnjavanja pisane građe, igra rimom.

Literatura: Starc, B. I sur. (2004): Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dob