Prva godina je obilježena povećanom motoričkom spretnošću djeteta zbog koje razvoj postaje vrlo nagli. Dijete nije ovisno o roditelju jer se samo kreće po prostoriji što mu omogućava veliku slobodu, znatiželju i aktivnost jer može stići i uzeti što god želi. Zbog toga se javlja i naglo imenovanje mnogih predmeta, oponašanje roditelja u jednostavnim radnjama (npr. češljanje). Sredinom godine se javlja prvi negativizam i često djetetovo korištenje riječi „NE“. Verbalna upozorenja i zabrane u ovoj dobi nisu prikladne jer ne pobuđuju dječju pažnju. Kako bi skrenuli pažnju, najbolji je način usmjeravanje djetetova ponašanja na nešto drugo.

Značajke razvoja djeteta od 1 do 2 godine

Tjelesni razvoj

• Usavršeno puzanje
• Hoda samostalno
• Penje se uz pomoć
• Odbacuje predmete, stavlja jedne u druge
• Stavlja kocku na kocku (2-3)
• Šara samostalno

Spoznajni razvoj

• Upoznaje okolinu manipulacijama: trganje, prevrtanje, rastavljanje, sastavljanje, udaranje, premještanje i sl.
• Usmjerava pažnju na događaje koji potiču istraživanje
• Pamti i oponaša jednostavnije radnje

Govorni razvoj

• Oponaša zvukove iz neposredne okoline
• Imenuje pomoću onomatopeje ( di-di, vau-vau)
• Imenuje imenice, glagole (daj, ima, hoće, neće), zamjenice (ovo, to), negacije (ne, neće, nema)
• Imenuje do 50 riječi, a razumije do 100

Socijalno – emocionalni razvoj

• Pokazuje ljutnju, ponos, ljubav, ljubomoru
• Teže se odvaja od roditelja
• Kada je uzrujano koristi samotješenje  (duda, draganje)
• Prisutan negativizam
• Ulazi u sukobe zbog podjela igračaka
• Traži da se udovolji njegovom zadovoljstvu (navijanje igračke,  čitanje slikovnice)
• Vidljivi oblici prosocijalnog ponašanja (suosjećanje kada netko plače)

Kakvi uvjeti trebaju djetetu da se zdravo razvija?

Osiguravanje motoričkog i spoznajnog razvoja. Koliko će dijete napredovati i učiti ovisi o tome koliko će se kretati i istraživati okolinu. Osigurajte mu zato sigurnu okolinu u kojoj se neće moći ozlijediti, a u kojoj će moći sve dirnuti, premjestiti, otvoriti, staviti. Za poticanje spoznajnog razvoja važno je djetetu učiniti dostupnim različit materijal kojeg može istraživati. Neka to budu stvari koje proizvode različite zvukove, osjete, mirise. Omogućite djetetu da se gleda u ogledalo kako bi postalo svjesno sebe i svoje odvojenosti od okoline. Pokazujte mu njegov lik u ogledalu, imenujte mu dijelove tijela, potičite njegov osjećaj vlasništva („To je tvoja haljinica“).

Poticanje razvoja samostalnosti i nezavisnosti. Omogućite djetetu da razvije osjećaj vlastite sposobnosti, da samostalno ovladava sve širim krugom aktivnosti. Važno je ne posramljivati dijete i ne koristiti previše zabrana. Dijete mora isprobati granice koje može samostalno doseći u svakodnevnim aktivnostima (igra, njega, upoznavanje prostora). Naučite ga kako da bez opasnosti provede aktivnost (jednostavnim demonstracijama), a ponašanja opasna po dijete jasnim i dosljednim postupkom prekidajte i preusmjerite ga na drugu aktivnost.

Poticati razvoj govora. Dijete može samostalno kroz manipulaciju predmetima doći do različitih znanja, no znanje u govoru dobiva samo iz interakcije s ljudima. Zato je važno s djetetom u ovoj dobi što više pričati. Djeca često gestama pokazuju što žele – imenujte umjesto njih. Vašu svakodnevnu interakciju popratite govorom. Pričajte mu što će jesti, s čime se igra, što radite i sl. Važno je da pritom rječnik i formulaciju rečenica prilagodite uzrastu djeteta. Pričajte primjerenom intonacijom i intenzitetom, obraćajte mu se u kratkim rečenicama i direktno. Pokušajte oponašati što više zvukova iz okoline (kako ide mačka, pas), čitajte slikovnice sa slikama i pritom ispitujte o sadržaju slika („pokaži psa“, „gdje je lopta“).

Poticanje prosocijalnog ponašanja. Djeca ove dobi su vrlo suosjećajna. Kada jedno dijete zaplače, nekoliko njih će mu brzo uskočiti da ga utješi. Tu divnu osobinu treba njegovati pohvalama i poticanjem u što više situacija. Dijeljenje igračaka s drugom djecom im teško pada pa i u takvim situacijama možete poticati da osjeti empatiju.

Poticanje simboličke igre. Djeca počinju pratiti roditelje što rade i oponašaju neke jednostavne radnje (npr. mogu se češljati s kockom). Pokušajte takva iskustva što više širiti i podržavati kako bi te početke simboličke igre proširili i na oponašanje osobina ljudi, ponašanja životinja i slično.

Literatura: Starc, B. I sur. (2004): Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi